Jovan 19 je sveto tlo. Dovodi nas do samog krsta — do patnje, do ljubavi, i do poslednje reči umirućeg Hrista koja menja svet: "Svrši se."
Kroz ovo poglavlje prolazimo polako, sa strahopoštovanjem, jer ovde se za nas izliva najdublja ljubav koju je svet ikada poznao.
Evo čoveka
Jovan 19:5
"...reče im Pilat: Evo čoveka!"
Pretučen, okrunjen trnovim vencem, ogrnut porugljivom purpurnom haljinom, Isus je izveden pred svetinu, i Pilat kaže: "Evo čoveka!" Možda je to mislio s prezirom, ili sa sažaljenjem. Ali te reči odjekuju dubljom istinom nego što je on znao.
Evo čoveka — evo kako izgleda ljubav kada odbija da se povuče. Evo Boga u ljudskom telu, koji nosi našu sramotu, koji ćutke stoji pod našom okrutnošću. Pilat je pokazao na slomljenu priliku; pokazivao je, ne znajući, na slavu Božje ljubavi.
Evo čoveka. Nema nikog drugog kao On, i nigde se Njegova ljubav ne vidi jasnije nego ovde.
Čak i sada, brine se
Jovan 19:26–27
"...Ženo! eto ti sina tvoga... Eto ti majke tvoje!"
Sa krsta, u sopstvenoj agoniji, Isus vidi Svoju majku kako stoji u blizini — i brine se za nju. Predaje je u brigu učenika koga je voleo: "Ženo, eto ti sina... Eto ti majke."
Zamisli to. U najgoroj mogućoj patnji, sa težinom greha celoga sveta na Sebi, Isus još uvek ima nežnu misao za budućnost Svoje majke. Njegova ljubav se nije okrenula ka sebi čak ni u krajnjoj nevolji.
Ovo je srce tvog Spasitelja. Čak i u Svom najdubljem bolu, On misli na druge, obezbeđuje, brine se. Nikada nije bio toliko obuzet sopstvenom patnjom da ne bi mogao da te voli.
Svrši se
Jovan 19:28, 30
"...Žedan sam... Svrši se. I priklonivši glavu predade duh."
Onaj koji je svetu nudio živu vodu sada kaže: "Žedan sam" — žedan, u Svom čovečanstvu, a žedan i za dušama koje je umirao da spase. A zatim dolazi veliki uzvik: "Svrši se."
To je jedna jedina reč u izvorniku — reč koja se u ono vreme ispisivala preko plaćenih računa: "plaćeno u celosti." Delo spasenja bilo je dovršeno. Dug je bio izmiren. Sve što je bilo potrebno da nas spase bilo je učinjeno. Ništa više nije ostalo dugovano, ništa više nije trebalo dodati.
"Svrši se" nije uzdah pobeđenog čoveka. To je pobednički poklič Spasitelja koji je ostvario sve zbog čega je došao. Cena je plaćena, put je otvoren, delo je dovršeno. A zatim, u punoj vlasti do samog kraja, "priklonivši glavu predade duh" — polažući Svoj život, kao što je uvek govorio da će učiniti.
Nežna reč čitaocu
Jovan 19 traži od tebe samo da vidiš — da pogledaš, i da primiš.
Evo čoveka — vidi koliko si voljen: od Spasitelja koji je podneo trnje i eksere ne povlačeći se, koji se brinuo za druge čak i u Svojoj agoniji, koji je žudeo za tobom, i koji je Sam dovršio celo delo tvog spasenja.
"Svrši se" znači da ti ništa više ne ostaje da zaslužiš, ništa da dodaš onome što je On učinio. Ne možeš učiniti da te voli više; ne možeš pasti toliko duboko da dovršeno delo ne može da te dosegne. Dug je plaćen u celosti. Zato dođi i počini u dovršenom spasenju. Prestani da se trudiš da dovršiš ono što je Hristos već dovršio. Evo čoveka — i neka Njegova ljubav, izlivena do samog kraja, bude dovoljna.
Pitanja za razmišljanje
- "Evo čoveka." Kada gledaš raspetog Hrista, šta ti Njegova ljubav govori?
- Čak i dok je umirao, Isus se brinuo za Svoju majku. Kako te dira saznanje da On nikada nije bio toliko obuzet sopstvenim bolom da ne bi mogao da te voli?
- "Svrši se" — plaćeno u celosti. Šta i dalje pokušavaš da dodaš spasenju koje je Hristos već dovršio?
Kratka molitva
Gospode Isuse, gledam Te na krstu, i jedva mogu da obuhvatim tako veliku ljubav — trnje i eksere podnete za mene, bez povlačenja.
Čak i u Svojoj agoniji brinuo si se za druge. Hvala Ti što nikada nisi bio toliko obuzet sopstvenom patnjom da ne bi mogao da me voliš.
Uzviknuo si: "Svrši se" — plaćeno u celosti. Pomozi mi da prestanem da se trudim da dodam onome što si Ti već dovršio.
Dolazim i počivam u Tvom dovršenom delu. Neka Tvoja ljubav, izlivena do kraja, bude dovoljna za mene.
Amin.
JMS